PUNIONICA NOVA

Specijali

ABB: VODEĆE DIGITALNE TEHNOLOGIJE U INDUSTRIJIREFLECTA: Inovacijama do bolje svjetlostiHEP OPSKRBA: ENERGIJA MEĐU NAMA

Business

A.T. Kearney: Hrvatska nedovoljno spremna za budućnost u proizvodnji

A.T. Kearney: Hrvatska nedovoljno spremna za budućnost u proizvodnji
Zagreb, 30. siječnja 2018. - Prema novom izvješću, objavljenom u okviru Svjetskog ekonomskog foruma (WEF), organiziranog od 23. do 26. siječnja 2018. godine u Davosu, Švicarska, proizvodni sustavi su na pragu korjenitih promjena, a samo 25 država je u poziciji za stjecanje značajnih prednosti od tih promjena.
Izvještaj s naslovom "Pripremljenost na budućnost proizvodnje 2018" kojeg je WEF pripremio u suradnji s globalnim savjetodavnim poduzećem A.T. Kearney, prepoznaje učinak četvrte industrijske revolucije i novonastalih tehnologija na sustave proizvodnje i poslovne modele. Izvještaj također nudi uvid u stanje globalne proizvodnje, te potencijalne reakcije na promjene.

Procjena spremnosti država na promjene u proizvodnji se sastoji od dviju ključnih komponenta: strukture proizvodnje, mjere opsega i kompleksnosti proizvodnje u pojedinoj državi i pokretača proizvodnje, ključnih elemenata koji omogućavaju iskorištenje četvrte industrijske revolucije za transformaciju proizvodnih sistema. Imajući u vidu da svaka država ima jedinstvene ciljeve i strategiju proizvodnje i razvoja, države su razvrstane u četiri kategorije:- Vodeće države (Leading): snažna postojeća osnova i visoka razina pripravnosti na budućnost proizvodnje,- Države s visokim potencijalom (High potential): ograničena postojeća osnova i visoka razina pripravnosti na budućnost proizvodnje,- Nekada vodeće države (Legacy): snažna postojeća osnova proizvodnje uz prisutnost velikog rizika za budućnost;- Države u razvoju (Nascent): ograničena postojeća osnova proizvodnje uz prisutnost velikog rizika za budućnost.Uzimajući u obzir strukturu proizvodnje, Japan se pokazao kao vodeći, a slijede ga Južna Koreja, Njemačka, Švicarska i Kina.

U okviru pokretača proizvodnje, SAD su na najvišoj poziciji, a potom slijede Singapur, Švicarska, Velika Britanija i Nizozemska. U izvješće je uključeno 100 država, od kojih se 25 uvrstilo među vodeće, 10 među nekada vodeće, 7 među države s visokim potencijalom i čak 58 među države u razvoju.

Hrvatska se prema svojoj spremnosti svrstava u skupinu država u razvoju Marko Derča, potpredsjednik u A.T. Kearneyu detaljnije opisuje položaj Hrvatske:

"Hrvatska se prema svojoj spremnosti svrstava u skupinu država u razvoju gdje se nalaze države koje još nisu dovoljno spremne za promjene u proizvodnji. Pojedinačni kriteriji daju vrlo raznoliku sliku te ukazuju na čemu bi tvrtke i Hrvatska kao zemlja trebale poraditi kako bi zajedno napravile skok u skupinu vodećih država u kontekstu novih modela proizvodnje". Hrvatska se dobro pozicionirala u komponenti strukture proizvodnje (37), posebice u strukturi gospodarske složenosti, gdje je na 28. mjestu. To upućuje na sposobnost proizvodnje jedinstvenih proizvoda, što je rezultat uspješnog prijenosa znanja u proizvodnu praksu. Lošije se pozicionirala u komponenti opsega koji se mjeri kao dodana vrijednost u proizvodnji, uglavnom zbog objektivno male veličine Hrvatske kao države.U komponenti pokretača proizvodnje, gdje je na 51. mjestu, Hrvatska se pozicionirala vrlo neujednačeno. Najbolje se pozicionirala u kategoriji poticaja za održivo upravljanje prirodnim resursima gdje je na 11. mjestu.

U kategoriji tehnologije i inovacija (52) Hrvatska zauzimamo 18. mjesto po broju znanstvenih i tehničkih članaka, te 32. mjestu na području pokrivenosti LTE mobilnom mrežom.

Hrvatska se pozicionira znatno ispod svjetskog prosjeka u pokazateljima kao što su razvoj grozdova (97) i javna nabava visoke tehnologije, gdje zauzima čak 100. mjesto. U kategoriji ljudskog kapitala (58) Hrvatska se po udjelu radnika u proizvodnji pozicionirala na 16. mjesto, te po udjelu žena na tržištu rada na 26. mjesto. Izrazito loše se pozicionirala u kategorijama učinkovitosti tržišta rada (95), kritičkog razmišljanja u obrazovanju (97) i sposobnosti države u privlačenju i zadržavanju talenata (97). U kategoriji međunarodne trgovine i investicija (46) Hrvatska se pozicionirala na visoko 5. mjesto u području trgovinskih tarifa te vrlo nisko, 80. mjesto u kategoriji novih (eng. greenfield) investicija. U kategoriji institucija (47) svrstavamo se na sredinu liste, no negativno se ističe manjak orijentacije vlade na budućnost razvoja države (97).Kako bi se poboljšao položaj Hrvatske, vlada i tvrtke moraju se usredotočiti na povećanje produktivnosti temeljene na povećanju dodane vrijednosti. Ključni elementi pritom su pridobivanje talenata i tehnološki razvoj. Država će morati u suradnji s poduzećima, gospodarskim udrugama, istraživačkim institucijama i socijalnim partnerima definirati cjeloviti program za ubrzani razvoj konkurentne sredine i novih investicija te istovremeno angažiranje razvojnog kapitala i stranih ulaganja. Ovdje se prije svega radi o prijenosu visokih tehnologija u proizvodnju i stvaranje povoljnih uvjeta za zadržavanje domaćih te pridobivanje stranih talenata.

Izvješće otkriva osam ključnih rezultata

1. Transformacija proizvodnih sustava biti će globalni izazov koji bi mogao rezultirati pojavom dvije različite dinamike razvoja. 25 zemalja koje se svrstavaju u kategoriju vodećih, predstavlja više od 75 % dodane vrijednosti svjetske proizvodnje (MVA). S druge strane, 90% zemalja iz Južne Amerike, Bliskog Istoka, Afrike i Euroazije uključenih u analizu imaju nizak stupanj spremnosti.

2. Prilikom globalne transformacije proizvodnih sustava pojavit će se različiti smjerovi razvoja. Napredna proizvodnja neće biti cilj svih država. Neke države će se u bliskoj budućnosti usredotočiti na tradicionalnu proizvodnju, dok će druge države razvijati dvostruki pristup ili će se usredotočiti na razvoj drugih sektora.

3. Sve države imaju priliku poboljšati svoj položaj. Niti jedna država nije dostigla potpunu pripremljenost, a kamoli iskoristila pun potencijal četvrte industrijske revolucije u proizvodnji. Postoji nekoliko vodećih država od kojih se može mnogo naučiti, ali i one su u ranim fazama transformacije.

4. Zajednički izazovi unutar svake kategorije ukazuju na potencijalne modele razvoja za vodeće, nekad vodeće, države s visokim potencijalom i države u razvoju. Države mogu učiti jedna od druge te istovremeno slijediti svoje jedinstvene strategije.

5. Razvoj tehnologija će nekim državama omogućiti brži napredak, ali mali broj je dobro pozicioniran da ostvari taj potencijal. Države koje zaostaju potencijalno bi mogle ući u novonastale industrije bez velikih inicijalnih investicija, ali jedino ukoliko imaju odgovarajući skup kompetencija i ako razviju odgovarajuće efektivne strategije.

6. Četvrta industrijska revolucija pridonijeti će povratku poslova u matične države (eng. re-shoring) i selidbu proizvodnje u bliže države, kao i ostale strukturne promjene u svjetskom vrijednosnom lancu. Nadolazeće tehnologije promijenit će omjer troškova koji će utjecati na privlačnost lokacija za proizvodne aktivnosti. Sve države bi trebale raditi na razvoju jedinstvenih kompetencija kako bi postale atraktivne proizvodne destinacije i iskoriste navedene promjene.

7. Povećanje spremnosti za budućnost proizvodnje zahtjeva rješenja na nacionalnoj, ali i na globalnoj razini. Globalni sustav proizvodnje ne treba samo napredne tehnologije, nego i jedinstvene standarde, norme i regulative. One moraju prelaziti tehničke, geografske i političke okvire kako bi se ostvarila veća efikasnost i olakšalo poslovanje duž cijelog vrijednosnog lanca.

8. Inovativni pristupi potrebni su u području suradnje javnog i privatnog sektora kako bi se ubrzala transformacija. Svaka država se suočava s izazovima koje javni ili privatni sektor ne mogu pojedinačno riješiti. Potrebni su novi modeli suradnje javnog privatnog sektora koji će dopuniti tradicionalne modele i pomoći vladama brzo i učinkovito oblikovanje partnerstva i stvaranje nove vrijednosti.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / A.T. Kearney

Komentari

4000 znakova
HEP KORISNICKA
RIGHT TURBOPUHALA NOVA

Najnovije

Prijava na newsletter

ABB WIND NOVI

Najčitanije

CAPAROL
HEP OPSKRBA 2