REFLECTA TOP

Specijali

ABB: VODEĆE DIGITALNE TEHNOLOGIJE U INDUSTRIJIREFLECTA: Inovacijama do bolje svjetlostiHEP OPSKRBA: ENERGIJA MEĐU NAMA

Okoliš

COP23: Novi rekordi Zemljine temperature u 2017. godini

COP23: Novi rekordi Zemljine temperature u 2017. godini
Bonn, 10. studenog 2017. - Zemlja se dramatično zagrijava. Najtoplija godina od početka mjerenja bit će upravo 2017. i to za 1,1 stupanj toplija u odnosu na predindustrijsko vrijeme.
Na samom početku UN Konferencije o klimi u Bonnu, Svjetska meteorološka organizacija (WMO) predstavila je najnovije izvješće o zagrijavanju atmosfere. Tekuća 2017. godina će po svemu sudeći biti najtoplija godina od kada postoje mjerenja.

Prema aktualnim podacima Svjetske meteorološke organizacije, temperatura Zemlje je od siječnja do rujna 2017. godine porasla za oko 1.1 stupanj u odnosu na predindustrijsko doba oko 1850.

Zbog pojave globalnog atmosfersko-oceanskog fenomena El Niño u tropskom Pacifiku, s dodatnim pomicanjem temperatura, 2016. godina bila je najtoplija. "I bez El Niña će 2017. sa sigurnošću biti najtoplija od početka mjerenja", objasnio je za DW stručnjak za klimu Stefan Rahmsfdorf iz Instituta za klimatska istraživanja u Potsdamu.

Prema mjerenju Svjetske meteorološke organizacije najtoplije godine od početka mjerenja temperatura su upravo 2015., 2016. i 2017. godina. "Posljednje tri godine imali smo rekordne temperature. Sve je to dio jednog dugoročnog zagrijavanja", kaže glavni tajnik Svjetske meteorološke organizacije Petteri Taalas tijekom UN Konferencije o klimi u Bonnu. "Suočili smo se s nesvakidašnjim vremenskim prilikama: temperature od 50 stupnjeva u Aziji, nemilosrdni uragani na Karibima i Atlantiku, pa sve do Irske, zatim nemilosrdni monsuni i poplave koji su pogodili milijune, a na istoku Afrike vladaju katastrofalne suše."

Sve to znak je klimatskih promjena, prouzrokovanih stakleničkim plinovima koji su posljedica ljudskog djelovanja, kaže Taalas u Bonnu. Prije sedam dana on je u Ženevi predstavio alarmirajući izvještaj o rekordnom porastu štetnih tvari u atmosferi. Koncentracija CO2 porasla je kao nikad do sada, iznad 402 promila po kubičnom metru.

Godine 1996. su te vrijednosti iznosile 362 promila, a prije početka industrijalizacije, što je minimalno prije 800.000 godina, oko 280. Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije, u atmosferi je velika koncentracija CO2 bila prije tri do pet milijuna godina. To je pratilo i povećanje temperature na Zemlji, od dva do tri stupnja, topljenje leda na Grenlandu i Antarktiku, te povećanje razine mora od 10 do 20 metara.

Izvješće Svjetske meteorološke organizacije predstavlja poziv da se djeluje što brže, kako bi se usporile dalje klimatske katastrofe.

Cilj mora biti da se emisija CO2 iz fosilnih goriva što prije svede na nulu, kako više ne bi rasla koncentracija CO2 u atmosferi.

Koncentracija uzrokuje efekt staklenika. Kod CO2 je problematično to što je taj plin postojan, nastavlja se akumulirati i što se u atmosferi teško razgrađuje.
"Dakle, mi atmosferu punimo s CO2 na isti način na koji kadu punimo vodom", pojasnio je Rahmstorf.

S pogoršanjem efekta staklenika povezano je dosta negativnih aspekata. Tako se topi glečer i led na sjevernom i južnom polu se kontinuirano smanjuje. Razina mora raste. Oceani se zagrijavaju i zbog apsorpcije CO2 postaju kiseliji, a Golfska struja također može biti pogođena topljenjem leda.

"Sve ovo predstavlja rastući rizik za ljude, privredu i život na zemlji, ukoliko ne budemo pratili ciljeve i ambicije Pariškog sporazuma o klimi", rekla je UN tajnica za klimu, Patricia Espinosa prilikom prezentacije izvještaja.

Pariški klimatski sporazum predviđa da se zagrijavanje smanji znatno ispod dva, ako je moguće i ispod 1,5 stupnja.

Istodobno, ona je optimistična i smatra da se ciljevi mogu postići zajedničkim i odlučnim naporima. "Postoje poticaji vlada koji su zaista dobrodošli, kao i inicijative gradova, država, regija, poduzetnika i civilnih društava", rekla je Espinosa. "Bonn 2017. mora biti početak sljedećeg, višeg stupnja ambicije svih nacija i društava, kako bismo minimizirali opasnost u budućnosti, a maksimizirani šanse za jedan put koji je usmjeren ka održivoj budućnosti".

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / DW - Gero Rueter

Komentari

4000 znakova
RIGHT
RIGHT TURBOPUHALA NOVA

Najnovije

REFLECTA RIGHT

Prijava na newsletter

ABB WIND NOVI

Najčitanije

CAPAROL 300-2
HEP OPSKRBA POZADINA 2016