REFLECTA TOP

Specijali

ABB: ENERGIJA I PRODUKTIVNOST ZA BOLJI SVIJET32. Međunarodni znanstveno-stručni susret stručnjaka za plinHEP OPSKRBA: ENERGIJA MEĐU NAMA
Zagreb, 14. veljače 2017. - Organska, zelena, CO2 neutralna, svježa, lokalna, sve su to riječi kojom se opisuje hrana koja je postala ogroman hit, ali i vrlo unosna industrija.
Ukoliko je kupujete i mislite da time radite bolje za svoje zdravlje i planet, razmislite ponovo, upozoravaju stručnjaci iz New Scientista. Naime, oni navode dokazane činjenice koje organsku hranu prikazuju u veoma drugačijem svjetlu:

Kupovine lokalne hrane smanjuje CO2 otisak

Pojam ugljični otisak, ili još poznatiji po svom engleskom nazivu carbon footprint, mjera je za ukupnu količinu emisija koje neka osoba, kompanija, događaj ili proizvod uzrokuju, direktno ili indirektno. Iako proizvođači i distributeri organske hrane populariziraju ideju kako kupovina hrane kod lokalnih trgovaca ostavlja mali ugljični otisak, realnost je ta da se količina staklničkih plinova koju proizvode grijani staklenici za hranu nije ništa bolja od CO2 otiska koji ostavljaju avioni.

Organska hrana je zdravija

Iako postoji 30 posto manja vjerojatnost da je zagađena pesticidima nego neorganska hrana, organska hrana ipak sadrži kemikalije, potvrdili su američki znanstvenici sa Sveučilišta Stanford koji su proučili zaključke 237 prethodne studije. Unatoč mišljenju da je organska hrana zdravija od neorganski uzgojene, znanstvenici tvrde da za to nema dokaza. Ni povrće ni voće kao ni meso iz organskog uzgoja nije bogatije vitaminima i hranjivim tvarima od neorganske hrane.

Znanstvenici su također otkrili da organski uzgojena hrana sadrži više dušika, ali tvrde da je to najvjerojatnije posljedica drugačijeg gnojiva i stupnja zrelosti voća i povrća. Osim toga, organsko mlijeko i piletina sadrže više omega-3 masnih kiselina, ali to je potvrdio tek mali broj studija, pa ne možemo sa sigurnošću tvrditi da je ono zdravije od neorganskog.

"Ljudi bi trebalo jesti više voća i povrća bez obzira na njihov način uzgoja", objasnila je autorica istraživanja Crystal Smith-Spangler. Ovo istraživanje izazvalo je niz kritika američkog udruženja Soil, inače promotora organske hrane, koji tvrde kako kod hrane neorganskog porijekla, naročito piletine postoji tri puta veći rizik od bakterija otpornih na antibiotike nego kod organski uzgojene hrane.

Organske farme su dobre za bioraznolikost


Čim vide da na nečemu piše "organsko", ljudi pogrešno pretpostavljaju da je riječ o proizvodima bez pesticida, a samim time i sinonimom za nešto zdravo. Činjenica je da se kod uobičajenih postupaka uzgoja kao i nekorištenja pesticida za odbijanje parazita, u organskoj proizvodnji potrebne veće količine zemlje kako bi se ostvario dovoljan urod i prihodi. Zagovornici organske hrane tvrde da to stvara veću biološku raznolikost. Ali, sve se češće događa da organski uzgoj ugrožava prirodu. Primjerice, u tropskim krajevima velike su biofarme počele zadirati u područje prašuma, što sve češće rezultira njihovom sječom.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / B92

Komentari

4000 znakova
OBRTNICI 2016
RIGHT TURBOPUHALA

Najnovije

Prijava na newsletter

ABB GENERATOR

Najčitanije

CAPAROL
HEP OPSKRBA POZADINA 2016