OD 17052017

Specijali

ABB: VODEĆE DIGITALNE TEHNOLOGIJE U INDUSTRIJIREFLECTA: Inovacijama do bolje svjetlostiHEP OPSKRBA: ENERGIJA MEĐU NAMA
Bruxelles, 30. ožujka 2017. - Hrvatski političari su načelno protiv genetski manipuliranih organizama. Ali, hrvatski predstavnik u Bruxellesu je ovoga tjedna glasovao - suzdržano.
Stalni odbor za biljke, životinje, hranu i životinjsku hranu EU-a održao je u ponedjeljak ponovljeno glasanje o autorizacijama za jednu već korištenu i dvije nove sorte genetski modificiranog kukuruza, ali pritom nije realizirana tzv. kvalificirana većina država-članica ni za jednu od mogućih odluka.

Rješenje će stoga po svom nahođenju donijeti Europska komisija, no zanimljivo je stajalište Hrvatske koja se, preko vladinog eksperta pri EU-odboru, svrstala među šest suzdržanih članica. Točnije, ono što je zanimljivo jest zapravo činjenica da hrvatski političari – jednako u Saboru i vladi – inače o upotrebi genetski modificiranih organizama zauzimaju krajnje negativan stav.

Postavlja se stoga pitanje – kako je moguć takav raskorak između mišljenja koje hrvatska državna politika predstavlja svojim građanima, i onoga za što se opredjeljuje u Bruxellesu? Valja primijetiti da je posrijedi tema od krucijalnog interesa za neke od najvećih globalnih korporacija poput Monsanta, ekskluzivnog proizvođača i zagovornika GM-kultura.

"Zelena akcija osuđuje takvu nedosljednost državne politike", rekao je Hrvoje Radovanović, aktivist najveće hrvatske udruge za zaštitu prirode, "gdje se na nacionalnoj razini dodvorava biračima i zahtijeva izuzeće teritorija Republike Hrvatske iz odobrenja za uzgoj novih GMO-a, dok se paralelno na europskoj razini zauzima neutralan stav".

Ujedno DW saznaje da opravdanja kako nije potrebno glasati protiv odluke u čijem se aneksu nalazi izuzeće teritorija Hrvatske od upotrebe GMO-a, nemaju smisla s obzirom da ista činjenica nije spriječila predstavnike npr. Slovenije da glasaju protiv GMO-a.

Zeleni smatraju da je riječ o kratkovidnoj politici jer izuzeće ne garantira izolaciju Hrvatske od GMO-a u slučaju povećane upotrebe u drugim zemljama EU-a koja bi itekako povećala rizik od slučajne prekogranične kontaminacije peludom modificiranih kultura. No kritičan je prema viđenom glasanju i hrvatski europarlamentarac Davor Škrlec, a - po njegovoj procjeni – takvog su mišljenja zacijelo i ostali hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu, konsenzualno.

"Nije mi poznato kako je ovaj suzdržani stav usuglašen u okviru vlade i među pojedinim ministarstvima", izjavio je Škrlec za DW, "ali činjenica je da smo ishod olako prepustili izvršnoj vlasti EU-a, što nije dobro. Počinjena je politička šteta, mada ne mogu tvrditi je li konačna krivnja na Vladi RH ili je došlo do nekog sukoba interesa koji je izmakao nadzoru. Ostaje razočaranost zbog toga što se prema EU-u ne provodi ono što je u Hrvatskoj već temeljito javno iskomunicirano." Ovaj hrvatski zastupnik u Bruxellesu na koncu postavlja retoričko pitanje o tome kakve li se tek odluke donose na zatvorenim sjednicama Vlade RH za delikatnija pitanja u vezi s EU-om.

Davor Škrlec podsjetio je i na ranije upozorenje koje je Vlada RH primila od domaćih ekoloških aktivista o istom predmetu, još krajem siječnja. I tad je Hrvatska registrirana kao suzdržana, pa očito nije posrijedi slučajan odabir nego temeljito promišljena pozicija, barem na određenoj instanci.

Mimo procjena koliko je čitav ovaj slučaj naštetio demokraciji kao izrazu političke volje naroda, a koliko je promovirao klijentelizam, Valerije Vrček s Farmaceutsko-biokemijskog fakulteta (FBF) u Zagrebu smatra da nema mjesta rasipanju energije na daljnje rasprave o GMO-u: "Hrvatska ima vrlo restriktivan Zakon o GMO-u. Usklađen je s europskim direktivama i sasvim je dobra prepreka za bilo kakav uvoz GMO-a".

Dotično sjeme tako ima status zabranjene robe, i svaka sjetva je ilegalna, uz dodatne nove zaštitne amandmane iz euro-direktiva. Medijski napisi o otkrićima GM-usjeva u RH su samo incidentne situacije, podsjeća ovaj sugovornik. "To je posao za inspekcije i represivne aparate", nastavlja pojašnjavati stručnjak za organsku kemiju s FBF-a, "a Hrvatska je geografski vrlo neprikladna za uzgoj GM-usjeva, pa nije privlačna meta za biotehnološke kompanije. Utoliko može imati smisla i suzdržanost u glasovanju pri Europskom parlamentu, jer je RH 'rekla svoje'. Ukoliko se naša poljoprivreda usmjeri prema ekološkoj proizvodnji i širenju obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava, GMO će biti nevažna tema za javnost".

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / DW -Igor Lasić

Komentari

4000 znakova
OBRTNICI 2016
MNS RIGHT NOVA

Najnovije

Prijava na newsletter

ABB WIND NOVI

Najčitanije

CAPAROL
HEP OPSKRBA POZADINA 2016