ZELEN

Specijali

ABB: VODEĆE DIGITALNE TEHNOLOGIJE U INDUSTRIJIREFLECTA: Inovacijama do bolje svjetlostiHEP OPSKRBA: ENERGIJA MEĐU NAMA
London, 29. ožujka 2018. - Degradacija zemljišta uzrokovana ljudskim aktivnostima narušava blagostanje najmanje 3.2 milijardi ljudi, stoji više od 10% godišnjeg globalnog bruto domaćeg proizvoda i ugrožava sigurnost opskrbe hranom, upozorili su stručnjaci u izvještaju u kojem su objavljeni rezultati trogodišnje studije. Stručnjaci kažu da se posljedice mogu izbjeći, ali da su potrebne hitne mjere kako bi se uspostavilo održivo upravljanje zemljištem.
"Do 2050. godine, predviđa se da će kombinacija degradacije zemljišta i klimatskih promjena smanjiti globalne prinose usjeva za prosječno 10%, a u nekim regijama i do 50%. U budućnosti će se većina degradacije dogoditi u Centralnoj i Južnoj Americi, subsaharskoj Africi i Aziji – regijama u kojima je ostalo najviše zemljišta pogodnog za poljoprivredu", navodi se u izvještaju 100 stručnjaka iz 45 zemalja.

Izvještaj je napravila Međuvladina znanstveno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekosistema, pod pokroviteljstvom UN-a, koje su opisale izvještaj kao "prvu sveobuhvatnu, na dokazima zasnovanu procjenu degradacije zemljišta i restauracije".

Stručnjaci upozoravaju da degradaciju zemljišta širom svijeta uzrokuju životni stil visoke potrošnje u razvijenim zemljama, zajedno sa porastom potrošnje u zemljama u razvoju.

Da bi se zadovoljile potrebe takvog životnog stila, usjevi i pašnjaci se šire na prostore s prirodnom vegetacijom, što dovodi do neodrživih poljoprivrednih i šumarskih praksi i u specifičnim regijama do veće urbane ekspanzije, razvoja infrastrukture i ekstraktivne industrije.

Ukoliko se ne poduzmu hitne i konkretne akcije, "degradacija zemljišta će se pogoršati suočena sa rastom populacije, nezapamćenom potrošnjom, sve više globaliziranom ekonomijom i klimatskim promjenama", upozorili su stručnjaci.

U izveštaju, objavljenom 26. ožujka, navodi se da degradacija zemljišta u velikoj mjeri doprinosi klimatskim promjenama. Samo je krčenje šuma uzrok oko 10% svih emisija stakleničkih plinova koje uzrokuje čovjek.

Drugi veliki uzročnik klimatskih promjena je oslobađanje CO2 ranije uskladištenog u zemljištu. U izvještaju piše da je degradacija zemljišta od 2000. do 2009. bila odgovorna za godišnju globalnu emisiju do 4.4 milijardi tona CO2.

"Degradacija zemljišta u velikoj mjeri doprinosi klimatskim promjenama, dok klimatske promjene mogu pogoršati posljedice degradacije zemljišta i smanjiti mogućnost nekih opcija da se izbjegne, smanji ili preokrene degradacija", navodi se u izvještaju.

Stručnjaci upozoravaju i na velike utjecaje sve ekstremnijih vremenskih prilika, kao što su ubrzana erozija zemlje na degradiranim zemljištima, povećani rizik od šumskih požara i promijenjena raspoređenost invazivnih vrsta, štetočina i patogena.

Situacija, ipak, nije nepovratna, kažu stručnjaci. Rješenje, navode u izvještaju, leži u održivom upravljanju zemljištem, što znači pošumljavanje, promjene u poljoprivrednim praksama koje bi dovele do manje upotrebe pesticida i dugoročne procjene troškova i koristi.

"Kratkoročne koristi od neodrživog upravljanja zemljištem često se pretvore u dugoročne gubitke, što početno izbjegavanje degradacije zemljišta čini optimalnom i ekonomičnom strategijom", navodi se u izvještaju.

Stručnjaci tvrde da su koristi obnove u prosjeku 10 puta veće od troškova. "Koristi od obnove uključuju rast zaposlenosti, povećanu poslovnu potrošnju, bolju rodnu ravnopravnost, rast lokalnog ulaganja u obrazovanje i bolja sredstva za život", ocjenjuju stručnjaci.

No vremena nema mnogo, upozoravaju autori izvještaja. "Potrebna je hitna promjena kako bi se spriječila nepovratna degradacija zemljišta i ubrzala primjena mjera za obnovu", navode stručnjaci.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / Euractiv

Komentari

4000 znakova
HEP KORISNICKA
DRIVES RIGHT

Najnovije

Prijava na newsletter

ABB WIND NOVI

Najčitanije

CAPAROL
HEP OPSKRBA 2