TOP 1

Specijali

ABB: VODEĆE DIGITALNE TEHNOLOGIJE U INDUSTRIJIREFLECTA: Inovacijama do bolje svjetlostiHEP OPSKRBA: ENERGIJA MEĐU NAMA
Zagreb, 26. lipnja 2017. - Brojne zemlje sve učinkovitije koriste prirodne resurse i proizvode više uz manju emisiju CO2 i manju potrošnju sirovina. Ipak, napredak je još prespor i, ako se uključi štetna emisija plinova iz međunarodne trgovine, napredak u ekološkoj produktivnosti samo je umjeren, ocjenjuje se u novom izvještaju Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj.
OECD je 20. lipnja objavio Indikatore zelenog rasta za 2017. Ova organizacija koristila je niz pokazatelja, od korištenja tla do produktivnosti CO2 i inovacija, kako bi pokazala u kojoj mjeri je 46 zemalja uspjelo izbalansirati ekonomski rast i ekološke pritiske u periodu od 1990-2015.

Istraživanje je pokazalo da su od 2000. najveći napredak u zelenom rastu ostvarili Danska, Estonija, Velika Britanija, Italija i Slovačka.

Izvještaj OECD-a je također pokazao da niti jedna zemlja nije dobro napredovala u svim dimenzijama zelenog rasta i da većina obuhvaćenih istraživanjem tek treba odvojiti ekonomski rast od upotrebe fosilnog goriva i emisija zagađivača.

Napredak, kako se ukazuje, često nije dovoljan kako bi se zaštitio okoliš ili umanjio pritisak na ekosisteme.

"Iako se vide znakovi ozelenjivanja rasta, većina zemalja bilježi napredak samo na jednom ili dva 'fronta' i slab napredak na ostalim", istaknuo je direktor za okoliš u OECD-u Simon Upton. "Potrebni su mnogo veći napori ako želimo očuvati prirodno blago, smanjiti zajednički ekološki otisak i raskinuti vezu između rasta i pritisaka na okoliš", dodao je Upton.

Izvještaj je pokazao da je od devedesetih u svim zemljama OECD i Grupe 20 povećana tzv. ekološka produktivnost kojom se mjeri ekonomska produktivnost računajući i ekološke pritiske, poput zagađenja i trošenja prirodnih resursa.

Produktivnost ugljika (odnos BDP i emisije CO2) unaprijeđena je, konstatiraju iz OECD-a i navode da je u polovici od 35 članica Organizacije štetna emisija razdvojena od rasta, što znači da se emisija više ne povećava u tandemu sa gospodarskim rastom.

Najviši nivo produktivnosti ugljika imaju Švicarska i Švedska dok su Slovačka, Latvija i Poljska smanjile emisije CO2 dok je BDP rastao.

Međutim, kada se u indikatore uključi trgovina, situacija je drugačija. Naime, većina zemalja OECD-a su neto uvoznici emisija CO2 pa, ako se doda emisija CO2 iz proizvodnje robe i usluga u inozemstvu, samo je 12 država OECD-a odvojilo emisiju od BDP.

Kako se navodi, da bi proizvele 1.000 dolara BDP, zemlje OECD-a u prosjeku potroše oko 420 kilograma materijala isključujući energiju i 111 kilograma energetskih proizvoda i emitiraju oko 260 kilograma CO2.

Najveći udio energije iz obnovljivih izvora u energetskom miksu između 46 zemalja obuhvaćenih istraživanjem imaju Island, Kostarika i Švedska.

Istovremeno zemlje BRIICS (Brazil, Rusija, Indija, Indonezija, Kina, Južna Afrika) imaju veći udio obnovljivih od zemalja OECD-a i to 14,8% prema 9,6%, ali u BRIICS od devedesetih taj udio opada, dok u regiji OECD-a raste.

Ukazuje se i na brzo povećanje urbanih regija, čak i u visoko urbaniziranim zemljama te širom OECD zone. Danas, kako se navodi, zgrade pokrivaju za 30% više zemljišta nego devedesetih godina prošloga stoljeća.

Na razini svijeta, od 1990. je u zone za gradnju pretvoren teritorij veličine Britanije. Izgradnja znači smanjenje poljoprivrednog zemljišta i gubitke u biodiverzitetu kao i negativan utjecaj na vodu.

Upozorava se i na opasno visoko zagađenje zraka. Jedva svaka treća zemlja OECD-a ispunjava smjernice o kvaliteti zraka za fine čestice Svjetske zdravstvene organizacije, a razina zagađenja je visoka te raste i dalje u Kini i Indiji.

U izvještaju se navodi da je procvat inovacija i zelenih tehnologija početkom 21. stoljeća potaknuo produktivnost i rast, ali i da su od 2011. te aktivnosti usporile u svim segmentima tehnologija povezanih s okolišem. Oko 90% zelenih tehnologija potiče iz zemalja OECD-a, ali doprinosi Kine i Indije brzo rastu.

Kada je riječ o ekološkim porezima, zemlje ih koriste ali je njihov udio u ukupnim poreznim prihodima u padu od 1995. godine. Ekološki porezi predstavljaju 5,2% poreznih prihoda u zemljama OECD-a, mnogo manje  od prihoda od poreza na rad.

Autor/Izvor: © Portal croenergo.eu (T.M.) / FOSCROT / Euractiv

Komentari

4000 znakova
OBRTNICI 2016
MNS RIGHT NOVA

Najnovije

REFLECTA RIGHT

Prijava na newsletter

ABB WIND NOVI

Najčitanije

CAPAROL 300-1
HEP OPSKRBA POZADINA 2016