Tolušić zahtijeva da se bioenergetska postrojenja povežu s farmama

U petak, 8. veljače u Grubišnom Polju održana je konferencija pod nazivom Perspektive proizvodnje energije iz bioplina. Konferenciju su zajedno organizirale Zaklada hrvatskog državnog zavjeta, Zaklada Hanns Seidel i Hrvatska udruga proizvođača bioplina.

Na što i sam naslov upućuje, na konferenciji se je raspravljalo o Zakonu o obnovljivim izvorima energije, gdje je riječ o ulozi proizvodnje bioplina u poljoprivredi i ruralnom razvoju govorio Tomislav Tolušić, potpredsjednik Vlade RH i ministar poljoprivrede, ali i o Bavarskoj kao primjeru dobre prakse, o čemu je izlaganje imao Josef Pellmeyer iz Udruge proizvođača bioplina Njemačke. Nakon konferencije je održana i panel rasprava.

Ministar Tolušić napomenuo je kako se radi na povezivanju bioenergetskih postrojenja za farme s drvnom industrijom. “Ono na čemu će Ministarstvo poljoprivrede inzistirati i na čemu zajednički surađujemo s Ministarstvom zaštite okoliša je to da vežemo bioenergetska postrojenja i za farme, kada govorimo o bioplinu, i kada govorimo o kogeneraciji za drvnu industriju. Kada to povežemo u pravu cjelinu, onda možemo govoriti o boljoj i kvalitetnijoj stočarskoj proizvodnji, ali također i boljem poslovanju drvne industrije. Prije svega treba voditi brigu o lokalnim područjima i povezati sektor energetike i poljoprivrede. Također, mislim da možemo iskoristiti potencijale naših farmi; i danas Ministarstvo poljoprivrede ulaže u naše poljoprivrednike da se smanji utjecaj stakleničkih plinova, te i sami financiramo obnovljive izvore energije. Imamo dovoljno korisnih izvora koje možemo iskoristiti i to je nešto na čemu će Ministarstvo poljoprivrede ustrajati“, rekao je Tolušić te je komentirao raskid ugovora Hrvatskih šuma s 20 tvrtki.

Kada govorimo o Hrvatskim šumama, svi su dobrodošli, ovisno o količini mase koju Hrvatske šume imaju na raspolaganju, ali moramo se držati rokova i uvjeta koji su bili na natječaju. Ići ćemo i u kontrolu postojećih ugovora za kogeneracijska postrojenja, želimo korektnu igru na tržištu, a uskoro ide i novi natječaj“, poručio je Tolušić.

Što se pak povlačenja sredstava za bioprojekte iz EU fondova tiče, ministar je rekao: “Kada govorimo o zbrinjavanju stajskog gnoja, tu smo dobri, a kad govorimo o obnovljivim izvorima energije, mi dajemo 50 posto investicije za solare, biomasu za bioplinska postrojenja – tu imamo novca i možemo još proširiti krug naših korisnika“.

Moja tvrtka je 2014. godine preuzela jedan posrnuli projekt u sektoru bioplina, uspješno radimo od 2016., imamo instaliranu elektranu snage 1 megavat i svoju budućnost vidimo u tome. U našim budućim planovima je maksimalno iskorištavanje toplinskih potencijala takvih bioplinara – bioplinska elektrana, koja proizvodi električnu energiju, također proizvodi i toplinsku energiju. Stoga se moja tvrtka sada bazira na 2 projekta na iskorištavanju toga. Bioplin također ima jedan nusproizvod, koji se može koristiti za ekološku poljoprivredu i mislim da je spoj energije i prozvodnje ekološke hrane budućnost za ruralna područja u Hrvatskoj“, rekao je Marijan Cenger, predsjednik Hrvatske udruge proizvođača bioplina i dodao kako se njegova postrojenja baziraju na nusproizvodima okolnih industrija.

Moja bioplinska postrojenja koriste ispod 50 posto kukuruzne silaže i sirovina koje mogu biti namjenjene za hranu – baziramo se na nusproizvodima okolnih prehrambenih industrija, koje su jako dobre sirovine za proizvodnju bioplina i električne energije“, dodao je Cenger.

Na pitanje ima li u Hrvatskoj dovoljno materijala da bi sva ta plinska postrojenja poslovala, Cenger je odgovorio kako su potencijali neograničeni. “Naravno da ima, u primjeru Bavarske, koja ima 2,5 tisuće elektrana i sve funkcionira u sinergiji, pametnim postrojenjem. Mi danas imamo 40 elektrana, potencijali su neograničeni“, kazao je Marijan Cenger.

Josef Pellmeyer iz Udruge proizvođača bioplina Njemačke i počasni predsjednik kazao je kolika je bioiskorištenost u Njemačkoj.

U Njemačkoj imamo negdje oko 10 tisuća postrojenja, od toga negdje 800 njih prerađuje otpatke iz industrije i domaćinstva, a ostalih 9 tisuća i 200 koristi otpad od žitarica i direktne silaže. Isto tako, smatram da je u Hrvatskoj bitno da se taj otpad prerađuje te da se ponovno vraća u zemlju kao gnojivo, čime se zemlja obogaćuje. Bitna stavka je reduciranje metana u najvećoj mogućoj mjeri. Također, pored proizvodnje struje, bitna je i proizvodnja topline, koja se može koristiti grijanjem i hlađenjem; u Garešnici je izgrađen tehnološki park gdje se koriste i toplina i hladnoća. Proizvodnja bioplina je izuzetno važna za energetsku politiku jedne zemlje. Naime, bioplin se može skladištiti i kada nema vjetra ni sunca, on može ići u izjednačavanje napona struje“, zaključio je Pellmeyer.

Izvor

You might also like

Leave A Reply